U Noći kazališta 2022., 19. studenog u 20 sati u Kulturnom centru Vodice, Dramska amaterska družina POU-a Vodice premijerno će izvesti predstavu u igrano - pripovjedno - recitalskoj formi, s pet glumaca/recitatora/pripovjedača: ZOVEM SE JUDITA, JUDIT SE ZOVU JA Marka Marulića. To će biti naknadno, odgođeno obilježavanje 500. obljetnice tiskanja JUDITE, prvog književnoumjetničkog djela na hrvatskom jeziku, tog slavnog Marulova LIBRA.
Ovaj je događaj planiran tijekom prošle godine koju su naša Vlada i Sabor proglasili Godinom čitanja u Akcijskom planu Strategije čitanja: "Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži ištorija svete udovice Judit u versih harvacki složena kako ona ubi vojvodu Holoferna po sridu vojske njegove i oslobodi puk izraelski od velike pogibili"

Predstava sadrži: sažeti epski spjev Judita, kratke prizore iz romana Marulov san Dina Milinovića, kao uvod, i pjesmu Olofernova glava svarhu Judite govori Tonka Maroevića, na kraju.

IGRAJU: Toni Vrandečić, Joanne Kalmeta Juričev, Luka Šprljan, Maja Cvitan , Martina Tabula
TEKST, REŽIJA, SCENOGRAFIJA, IZBOR GLAZBE: Zdravko Todorović
KOSTIMI, REKVIZITI: Katica Škugor
SVJETLO, TON, FOTO: Mario Petrović , Mirsad Mešinović
SCENSKI POKRET: Toni Vrandečić

Ulaz slobodan.

-----

Dakle, na početku naše tekuće dramske sezone JUDITA je pronašla nas, baštinike Marulova jezika/ jazika, stare čakavice, ikavskoga govora… Gotovo smo bili obvezani na skromno sudjelovanje u nacionalnom PROGRAMU obilježavanja velikog jubileja i pozvani na ČITANJE, nakon Marulića i Ujevićeva Oproštaja, Mrkonjićeva Nauka iz Geta, zatim naših zavičajnih pjesnika Bjažića i Čaće...

Kad je Marko Marulić čitao starozavjetnu pripovijest o Juditi prije petsto godina, palo mu je na pamet da je prevede na naš jezik tako da je mogu razumjeti i oni koji ne znaju čitati knjige na talijanskom i latinskom jeziku, „ki nisu naučni knjige latinske aliti djačke“. Kako učenici i studenti danas ne mogu razumjeti hrvatski jezik 16.st. i ne mogu čitati Juditu s lakoćom, tj. upoznati se sa sadržajem toga značajnog lektirnog naslova, znanstvenici iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje odlučili su objaviti prilagodbu tog remek-djela na suvremeni jezik i tako ga približiti današnjim naraštajima čitatelja, s prvotnim ciljem postizanja razumijevanja izvornoga hrvatskog teksta.

Taj biblijsko-herojski spjev u šest poglavlja, sastavljen od 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca, koje je preuzeo od naših starijih pjesnika, začinjavaca, Marulić je dovršio 22. travnja 1501., a objavio dvadeset godina kasnije, tek 13. kolovoza 1521.. To je, dakle, pripovijest o svetoj udovici Juditi i oholom vojskovođi Holofernu. Ona ga je ubila i tako spasila izraelsku zemlju od pogibelji. Priča je bila samo predložak za vješto stilizirani spjev u stihovima, o krasnoj gospoji, bogatoj uresima, opjevanoj kao ljepotici iz kakvog modernog kanconijera. 

Slavna Judita, koja je za pjesnikova života triput objavljena, a kojom se svrstao među predstavnike novog književnopovijesnog pravca – renesanse, pribavila je Marku Maruliću titulu oca hrvatske književnosti.

MARKO MARULIĆ Splićanin (1450.-1524.) podrijetlom je iz plemićke i sudačke obitelji Pečenić. Prezime de Marulis spominje se 1462.. Bio je istaknuti građanin svoga grada, u humanističkom Krugu splitskih mudraca, Čuvara pamćenja, koji su se brinuli za splitske starine, ali i aktivan, angažiran u estradnim propovijedima mladeži na trgovima, kao danas vješti rimotvorci TBF ili Dječaci na koncertima.
Marulićev opus pretežno je latinski, pisao je i na talijanskom jeziku, dok mu je jezik hrvatskih djela splitski čakavski govor 15. i 16.st.. On je učeni, kršćanski i pučki pjesnik; europski latinist, humanist i splitski začinjavac; kozmopolit i narodnjak; svjetski, a naš. Spojio je Bibliju i antiku, a pobrinuo se i za „bašćinu“ (domovinu), svoju rodnu grudu.
Duboko religiozan, pisao je moralistička, bogoljubno-poučna djela (De institutione bene vivendi, Evangelistarium i Quinquaginta parabolae ). Bio je, dakle, pobornik kršćanskog morala i čestitog načina življenja.
Svjestan stvarne opasnosti, Marko Marulić šalje poruku da se (turskog) osvajača, pred zidinama grada, može pobijediti osobnom hrabrošću i nadasve pouzdanjem u Božju pomoć. Zato je kao revni vjernik stavljen na popis „Božjih ugodnika“, a 5. siječnja 1524. pokopan u crkvi sv. Frane na obali. Sa statusom erudita, rodoljuba i pobožnog pisca, Marko Marulić je nacionalni književni klasik za sva vremena.

KRATAK SADRŽAJ JUDITE: Asirsko-babilonski kralj Nabukodonozor poslao je svoga vojskovođu Holoferna da osvaja druge države. Holoferno je počeo opsjedati Betuliju. U gradu je zavladala žeđ. Zato su se stanovnici željeli predati u roku od pet dana. Judita ih prekorava. Sa služavkom Abrom pošla iz grada. Kad ju je Holoferno vidio, pomamio se za njom. Pozvao je svoje dvorane i Juditu na večeru te je zaspao pijan. Judita mu je odsjekla glavu i postavila je na gradske zidine.
Stanovnici Betulije izišli su naoružani. Kad je vojska vidjela da je Holoferno ubijen, počela je bježati. Građani su ih potjerali i vratili se s plijenom. Zadivljeni svećenici došli su vidjeti Juditu. Ona je pošla u Jeruzalem pokloniti se u hramu. Vratila se s veseljem. Živjela je sto i pet godina. Narod ju je oplakivao sedam dana. Slavili su dan pobjede. U

Zdravko Todorović